Putem do Radoboja posjetili smo Gaveznicu – Kameni vrh, geološki spomenik prirode. 

Nekadašnji brežuljak Kameni vrh (373 m) danas je ogromna rupa napuštenog kamenoloma Gaveznica, koja izgledom podsjeća na grotlo nekadašnjeg vulkana koji se ovdje nalazio. Zanimljivost je i izložba različitih vrsta stijena na otvorenom. 

S obzirom da je ovaj izlet ujedno bio i aktivnog karaktera, nakon što smo stigli u Radoboj i smjestili se u planinarskom domu,  naša sljedeća destinacija, a za neke i izazov, bilo je planinarenje na Strahinjščicu,  kroz još uvijek zelenu šumu hrasta, bukve i graba. Unatoč oblacima i mogućoj kiši krenuli smo u osvajanje planine .

Planinarskim rječnikom – i tehnički i kondicijski zahtjevna planinarska ruta. Opremljeni planinarskim cipelama, ruksacima, a neki i štapovima nakon  dvosatnog uspona stigli smo do planinarske kuće Strahinjščica (618 m) na zasluženi predah. Iako je pomalo rominjala kišica, nakon zahtjevnog uspona, zadovoljstvo je bilo spuštati se u podnožje planine do  našeg smještaja u suvremeno opremljenom  planinarskom domu Radoboj.   

Uslijedio je obilazak mjesta i posjet tamošnjem muzeju Radboa koji nas je oduševio svojim modernim, interaktivnim i multimedijskim pristupom. 

U stalni postav Muzeja uvrštene su tri zbirke: geološka, rudarska i arheološka kroz koje nas vodi  najsuvremenija tehnologija prikazujući kulturne i prirodne vrijednosti ovog kraja. 

Za razvoj Radoboja od velike je važnosti bilo otkriće bogatstva sumpora koji se eksploatirao tijekom cijelog  19.st. i imao velik značaj u austrougarskom gospodarstvu. Izumljen je stroj za rafiniranje sumpora, u rudarskoj literaturi poznat kao radobojski stroj. Nakon toga otvoren je i rudnik ugljena. Rudarska ostavština u Muzeju je prikazana rekonstrukcijom rudarske jame. 

Arheološka zbirka prikazuje vremensku šetnju još od doba krapinskih neandertalaca preko rimskog perioda do srednjeg i novog vijeka.  

Posebno je zanimljiva i geološka zbirka koju čine fosilni nalazi flore i faune starosti od 12 do 14 milijuna godina. Najbrojniji su ostaci listova, a sačuvani su i fosilni ostaci nekih vrsta karakterističnih za tropske i suptropske predjele. Okamina listova vinove loze predstavlja najstariji poznati fosil ove vrste u Europi. 

S obzirom da je Hrvatsko zagorje poznato i kao vinorodni kraj, jedna je cijela prostorija posvećena vinovoj lozi gdje smo u virtualnom svijetu otkrili kakav je život jedne bobice grožđa. 

Uglavnom, Muzej Radboa svakako treba posjetiti i preporučiti svima koji se upute u taj kraj. 

Subotnja večer je protekla u ugodnom druženju, a nedjelja nas je dočekala vedra i sunčana. Na povratku kućama stali smo u Lepoglavi, zagorskom gradiću poznatom po kaznionici, Alojziju Stepincu ali  i prekrasnoj pavlinskoj crkvi te lepoglavskoj čipki. 

Prekrasno provedenim  vikendom u prirodi, u ugodnoj atmosferi napunili smo baterije za nove školske izazove, ali i dobili ideje za buduće terenske nastave s učenicima ili obiteljske izlete jer Hrvatsko zagorje nudi mnoštvo zanimljivih destinacija koje svakako treba posjetiti. 

Jasminka Fanuko-Polančec