Posljednji dan Erasmus+ mobilnosti za grupu Španjolki protekao je uz kviz nazvan “Što smo naučili jedni o drugima?”. Kviz je vodila ravnateljica Helena Knežević i tri najbolje mješovite španjolsko-hrvatske ekipe dobile su i nagrade. Naše gošće zatim su u školskom studiju uz nastavnike Sašu Špoljarića i Martinu Trešćec Godek snimile intervju o svojem boravku u Koprivnici i izletu u Zagreb. Zatim su uz nastavnicu Doru Peroš odigrale nekoliko sportskih igara sa svojim domaćinima.

Poslije podne u školi je organizirana proslava Valentinova uz prigodne govore ravnateljice i koordinatorice Erasmus+ projekta. Učenici domaćini podijelili su svojim gošćama certifikate, a nakon toga svi su se zabavljali uz valentinovski program. Recitali, pjesma i ples nikog nisu ostavili ravnodušnima. Plesali su i učitelji i učenici, a sve prisutne apsolutno su oduševili nastavnik Matija Rušak i učiteljica Sandra Sabolić izvedbom plesme „Shallow“. Program su vodili učenici Šime Stanković i Kuzma Jerčinović, a za organizaciju događanja i pripremu točaka pobrinule su se nastavnice Maja Jerčinović, Marina Bukovčan, Đurđica Lucek, Sandra Sabolić, Ana Pajnić, Sonja Schuster i Ana Kuhar.

Nakon mnoštva zagrljaja i ponešto suza, naše gošće su u subotu jutarnjim vlakom napustile Koprivnicu. No, druženju nije kraj jer će ih već u travnju posjetiti isti učenici koji su ih ovdje tako lijepo ugostili.

Ivana Polančec, koordinatorica Erasmus+

Galeriju fotografija i videa pogledajte na Facebook stranici škole

U srijedu 12. veljače grupa gošći iz Ólvege, učenika domaćina u pratnji nastavnika OŠ “Podolice” Sanje Ciber, Jasminke Fanuko-Polančec, Miroslava Kaniseka, Marije Medved i Ivane Polančec posjetila je Sljeme i Zagreb. Unatoč magli, kiši i hladnoći na Sljemenu, te blatu koje je onemogućilo posjet crkvi Majke Božje sljemenske, smijeha nije nedostajalo. Grupi se svidjela vožnja žičarom, naučili su ponešto o Medvednici, vidjeli skijaše i naučili tko su Ivica i Janica Kostelić. Posjet se nastavio u Zagrebu gdje su mogli kupiti suvenire i ručati prije odlaska u Hrvatski prirodoslovni muzej. Tamo su vidjeli mnoge zanimljive zbirke, poput mineraloške, paleontološke, geološke i arheološke. Naučili su mnogo o bioraznolikosti Hrvatske. Nakon Muzeja obišli su s Zagreb Time Travel 12 točaka u gradu uz pomoć tableta. Na svakoj točki mogli su čuti priču o lokaciji, znamenitosti ili osobi (npr. Krvavom mostu, Kamenitim vratima, Mariji Jurić Zagorki i kumici Barici s Dolca), odigrati kviz, riješiti zagonetku i fotografirati se s likovima ili simbola iz priča koje su upravo čuli. Svakako preporučujemo svim zainteresiranima da na ovaj način posjete Zagreb! Umorni, ali dobro raspoloženi vratili su se u Koprivnicu u večernjim satima.

U četvrtak 13. veljače dan je započeo pravom multikulturalnom razmjenom. Učenice i nastavnice iz Španjolske predstavile su nam svoj grad i Španjolsku. Mogli smo naučiti puno o tradicionalnim jelima, umjetnosti, znamenitostima i geografskim obilježjima Španjolske. Nakon njih, učenice koje pohađaju izvannastavnu aktivnost Mali turistički vodiči (pod vodstvom Jasminke Fanuko-Polančec) predstavile su gošćama Hrvatsku, Koprivnicu i našu školu. Razgovarali smo o mnogim stvarima koje nas povezuju, ali i o našim razlikama. Dio naše kulture predstavile su i Vezilje (izvannastavna aktivnost koju vodi nastavnica Sanja Ciber) koje su im pokazale izradu narukvica. Za kraj dana, učenice iz Španjolske, domaćini i njihove nastavnice su prisustvovale na radionici ekologije i mikroskopije (s nastavnikom Miroslavom Kanisekom).

Ivana Polančec, voditeljica Erasmus +

Ovaj tjedan u našoj je školi grupa od 11 učenica i dvije učiteljice iz španjolskog gradića Olvega. Ovdje su u sklopu mobilnosti u Erasmus+ projektu. Pokazali smo im što sve radimo u sklopu nastave i kakve sve aktivnosti naši učitelji provode s učenicima.

Ponedjeljak, 10.2. bio je prvi dan boravka naših španjolskih gošća u školi. Dan je započeo kraćim pozdravnim govorom na hrvatskom i engleskom jeziku kojega su održale ravnateljica Helena Knežević i Erasmus+ koordinatorica, nastavnica Ivana Polančec. Nakon toga, učenici domaćini pokazali su djevojkama iz Španjolske školu i odgovarali na njihova brojna pitanja. Gošćama se svidjela naša nova i moderna škola. Potom su odradili radionicu upoznavanja i zbližavanja s učenicima koji će u travnju posjetiti Ólvegu. Radionicu su vodile školska pedagoginja Lucija Hajduković i psihologinja Marija Sladoljev. Na kraju su se i učenice i učiteljice iz Španjolske zajedno s domaćinima okušale u Escape roomu u školskoj knjižnici koji je za njih izradila nastavnica Ivana Polančec.

Utorak, 11.2. protekao je uz aktivnosti kao što je smotra robotike koju je pripremila nastavnica Đurđica Lucek. Nastavnica Maja Jerčinović pripremila je za gošće radionicu izrade bombi za kupanje, koje će ponijeti kućama kao jedan u nizu suvenira. Zatim su učenice bile i na satu kemije s nastavnikom Miroslavom Kanisekom. S grupom Mali turistički vodiči uz nastavnice Jasminku Fanuko-Polančec, Ivanu Polančec i ravnateljicu Helenu Knežević naše su gošće posjetile Grad Koprivnicu. U gradskoj Upravi, točnije u vijećnici, zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž prezentirala im je naš grad i njegove najljepše znamenitosti o kojima su također čule i od učenica koje pohađaju izvannastavnu aktivnost Mali turistički vodiči. Naše gošće zaključile su kako bi voljele da su u Koprivnicu došle dok se održava Renesansni festival.

Ivana Polančec, voditeljica Erasmus +

U sklopu Erasmus+ projekta ravnateljica OŠ Podolice Helena Knežević i knjižničarka Ivana Habijan putovale su u Helsinki. U glavnom gradu Finske polazile su seminar kroz koji su pobliže upoznale najhvaljeniji obrazovni sustav današnjice – od metoda rada u osnovnim i srednjim školama preko fakultetskog do cjeloživotnog obrazovanja.

Osnova finskog obrazovnog sustava, kao i najkraći mogući opis životne filozofije, je „wellbeing“. Rječnik pojam prevodi kao blagostanje, dobrobit i Finci, najsretnija nacija na svijetu po mnogim istraživanjima, uistinu ulažu enormno puno kako bi svi bili sretni, zadovoljni i kako bi im bilo ugodno. Prvo gdje to možemo zamijetiti su uvjeti rada – odgojno obrazovne institucije vrhunski su opremljene; počevši od arhitekture koja je u skladu s okolinom i potrebama korisnika preko zapanjujuće estetike koja će malo koga ostaviti ravnodušnim do najmodernije opreme koja je svima dostupna na korištenje.

Nadalje, svaki vrtić, a zatim i škola imaju velik broj, kako ih mi zovemo, stručnih suradnika. Psiholozi, pedagozi, logopedi, socijalni radnici, zubari i medicinske sestre regularan su dio obrazovnog sustava u sklopu školskih ustanova. Nešto što je za naše školstvo otprilike na razini mita, a od iznimne je važnosti. A sve s jednom mišlju vodiljom – wellbeing. Kako za učenike, tako i za učitelje jer, finska logika, ako je učitelj zadovoljan, može dati i postići više s učenicima. Učenike se na sve moguće načine potiče da se uključe u sustav obrazovanja, da se usavrše što je više moguće kako bi bilo zadovoljni u životu.

Osim što brinu da su ambijent i uvjeti za učenje ugodni i potpuno opremljeni, u Finskoj sam proces učenja maksimalno prilagođavaju korisniku i vremenu u kojem živimo. Učenike se potiče na istraživanje, suradnju i sagledavanje „šire slike“ umjesto štrebanja suhoparnih činjenica koje, budimo realni, 95% učenika svake dobi zaboravi dan nakon što ih produciraju učitelju i dobiju ocjenu. Ocjene… da, i tu smo ponešto različiti. Dok mi imamo poplave superodlikaša jer ni jedna ocjena osim petice nije dovoljna, Finci više važnosti polažu na prepoznavanje interesa, talenata i dodatno jačanje jakih strana kod učenika, nego što su koncentrirani na brojčano ocjenjivanje. Primjenjuju ga, u manjem obimu od nas i nije na prvom mjestu po važnosti. Zato kao rezultat imaju ispunjene i sretne prvo učenike, a zatim i ljude koji uživaju učenju i plodovima svog truda i rada kroz cijeli život.

Radni dan/tjedan prosječnog nastavnika u Finskoj kvantitativno se ne razlikuje previše od onog u Hrvatskoj. Tjedne norme i ostale brojčane regule su nam „tu negdje“. No kad pričamo o kvaliteti – razliku je teško ignorirati. Osnovna stvar, motor pokretač, glavna snaga finskog obrazovnog sustava kad govorimo o predavačima na svim razinama je suradnja. Zatvaranje u učionice, nepromijenjeni pristup, iste metode kroz godine i godine rada apsolutna su nepoznanica u Finskoj.

Osim što su prostori za učenje otvoreni, a ako već imaju zidove oni su stakleni, finskim je učiteljima najnormalnije da ne rade cijelo vrijeme s istim razredom i da ne rade stalno jedno te isto. Naša domaća praksa po tom je pitanju ipak, najblaže rečeno, malko drukčija. Jedan od načina na koji sam finski obrazovni sustav učitelje potiče na prihvaćanje i provođenje noviteta te, prije svega, suradnju je tzv. Phenomenon based learning. Ukratko – učitelji različitih predmeta gradivo s učenicima prolaze kroz zajednički fenomen koji se taj tjedan ili mjesec proučava. Primjerice, fenomen uzorka kroz svoje će nastavne sate s učenicima proći matematičar, nastavnik tjelesnog, likovnog, biologije, kemije, jezika… Fenomen rata zajednički će objasniti povjesničar, geograf, biolog, nastavnik tjelesnog, glazbene kulture, jezika… shvaćate poantu – svaki se fenomen odnosno pojava može sagledati i učiti s različitih aspekata. I ogromna prednost finskog obrazovnog sustava pred našim leži u tome što su to ne samo shvatili i prihvatili, već cjeloživotno obrazovanje temelje na toj spoznaji. Nitko nije manje važan, uvrijeđen, izostavljen jer svi, na svom području i u skladu s vlastitim znanjima i sposobnostima, mogu pridonijeti.