U sklopu Erasmus+ projekta ravnateljica OŠ Podolice Helena Knežević i knjižničarka Ivana Habijan putovale su u Helsinki. U glavnom gradu Finske polazile su seminar kroz koji su pobliže upoznale najhvaljeniji obrazovni sustav današnjice – od metoda rada u osnovnim i srednjim školama preko fakultetskog do cjeloživotnog obrazovanja.
Osnova finskog obrazovnog sustava, kao i najkraći mogući opis životne filozofije, je „wellbeing“. Rječnik pojam prevodi kao blagostanje, dobrobit i Finci, najsretnija nacija na svijetu po mnogim istraživanjima, uistinu ulažu enormno puno kako bi svi bili sretni, zadovoljni i kako bi im bilo ugodno. Prvo gdje to možemo zamijetiti su uvjeti rada – odgojno obrazovne institucije vrhunski su opremljene; počevši od arhitekture koja je u skladu s okolinom i potrebama korisnika preko zapanjujuće estetike koja će malo koga ostaviti ravnodušnim do najmodernije opreme koja je svima dostupna na korištenje.


Nadalje, svaki vrtić, a zatim i škola imaju velik broj, kako ih mi zovemo, stručnih suradnika. Psiholozi, pedagozi, logopedi, socijalni radnici, zubari i medicinske sestre regularan su dio obrazovnog sustava u sklopu školskih ustanova. Nešto što je za naše školstvo otprilike na razini mita, a od iznimne je važnosti. A sve s jednom mišlju vodiljom – wellbeing. Kako za učenike, tako i za učitelje jer, finska logika, ako je učitelj zadovoljan, može dati i postići više s učenicima. Učenike se na sve moguće načine potiče da se uključe u sustav obrazovanja, da se usavrše što je više moguće kako bi bilo zadovoljni u životu.
Osim što brinu da su ambijent i uvjeti za učenje ugodni i potpuno opremljeni, u Finskoj sam proces učenja maksimalno prilagođavaju korisniku i vremenu u kojem živimo. Učenike se potiče na istraživanje, suradnju i sagledavanje „šire slike“ umjesto štrebanja suhoparnih činjenica koje, budimo realni, 95% učenika svake dobi zaboravi dan nakon što ih produciraju učitelju i dobiju ocjenu. Ocjene… da, i tu smo ponešto različiti. Dok mi imamo poplave superodlikaša jer ni jedna ocjena osim petice nije dovoljna, Finci više važnosti polažu na prepoznavanje interesa, talenata i dodatno jačanje jakih strana kod učenika, nego što su koncentrirani na brojčano ocjenjivanje. Primjenjuju ga, u manjem obimu od nas i nije na prvom mjestu po važnosti. Zato kao rezultat imaju ispunjene i sretne prvo učenike, a zatim i ljude koji uživaju učenju i plodovima svog truda i rada kroz cijeli život.
Radni dan/tjedan prosječnog nastavnika u Finskoj kvantitativno se ne razlikuje previše od onog u Hrvatskoj. Tjedne norme i ostale brojčane regule su nam „tu negdje“. No kad pričamo o kvaliteti – razliku je teško ignorirati. Osnovna stvar, motor pokretač, glavna snaga finskog obrazovnog sustava kad govorimo o predavačima na svim razinama je suradnja. Zatvaranje u učionice, nepromijenjeni pristup, iste metode kroz godine i godine rada apsolutna su nepoznanica u Finskoj.


Osim što su prostori za učenje otvoreni, a ako već imaju zidove oni su stakleni, finskim je učiteljima najnormalnije da ne rade cijelo vrijeme s istim razredom i da ne rade stalno jedno te isto. Naša domaća praksa po tom je pitanju ipak, najblaže rečeno, malko drukčija. Jedan od načina na koji sam finski obrazovni sustav učitelje potiče na prihvaćanje i provođenje noviteta te, prije svega, suradnju je tzv. Phenomenon based learning. Ukratko – učitelji različitih predmeta gradivo s učenicima prolaze kroz zajednički fenomen koji se taj tjedan ili mjesec proučava. Primjerice, fenomen uzorka kroz svoje će nastavne sate s učenicima proći matematičar, nastavnik tjelesnog, likovnog, biologije, kemije, jezika… Fenomen rata zajednički će objasniti povjesničar, geograf, biolog, nastavnik tjelesnog, glazbene kulture, jezika… shvaćate poantu – svaki se fenomen odnosno pojava može sagledati i učiti s različitih aspekata. I ogromna prednost finskog obrazovnog sustava pred našim leži u tome što su to ne samo shvatili i prihvatili, već cjeloživotno obrazovanje temelje na toj spoznaji. Nitko nije manje važan, uvrijeđen, izostavljen jer svi, na svom području i u skladu s vlastitim znanjima i sposobnostima, mogu pridonijeti.
Više fotografija i videa možete pogledati na facebook stranici škole.
